PO ENERGIJU U SREMSKE KARLOVCE

Tekst pod istim nazivom objavljen u Aksa Baby planeta časopisu. U narednim redovima možete pročitati punu verziju teksta. Uživajte 🙂

Tog proleća hvatali smo niski start za “ludi kamen“. Znate kako to već ide. Matičar, crkva, restoran, muzika…Sve u svemu, svakodnevno trčanje. Što od proleća, što od trčanja i uzbuđenja, javio se i umor, a od umora  i svakodnevne mučnine. (Bar je tako izgledalo u prvi mah). Vremenom, umor je nastavljao istim tempom, a ni mučnine me nisu štedele.  Uradila sam par analiza, test i ….. beba u najavi. Malo je reći koliko smo jača polovina i ja bili iznenađeni, zbunjeni i smešni. Na svu sreću to stanje iznenađenja smo brzo osvestilkao drugo stanje i uživali

.

cooming-soon-1
 Canva,  S.T.Graovac

Po prirodi sam štreber i tako sam i pristupila savetima doktorke. Posebnu pažnju sam posvetila šetnjama. Obožavam šetnje, a i suprug ih je „zavoleo“.  Za kratko vreme svi parkovi u gradu su bili istraženi, te smo se odlučili za neko kraće putovanje. Otišli smo u Sremske Karlovce.

turisticki-putokaz-na-ulazu-u-setaliste
Turistički putokaz, foto S.T.Graovac

Stari dobri Karlovci. Sve poznato, a ustvari malo toga istinski znano. Da se Sremci ne naljute, šetališna zona je relativno mala, ali ušuškana u boje, zdanja i domaćinsku atmosferu.  Arhitektonski objekti su zdanja koji nose snagu, istoriju, duhovnost i lepotu života ove varoši. Na trgu koji nosi ime čuvenog romantika, Branka Radičevića smešteni su  objekti sakralne i duhovne arhitekture, te krenimo u obilazak

PATRIJARŠIJSKI DVOR

Svojim baroknim i pseudorenesansnim stilom pleni svakog posetioca. Dvor vodi poreklo iz XIX veka. Danas je sedište episkopa sremskog i letnja rezidencija patrijarha srpskog.U okviru dvora nalazi se riznica, muzej Srpske Pravoslavne crkve.

Patrijaršijski dvor, Sremski Karlovci
Patrijaršijski dvor, foto S.T.Graovac

SABORNA CRKVA

Tik uz barokni dvor smeštena je Saborna crkva posvećena Sv.Nikoli. Vodi poreklo iz 1762. godine, a svoj današnji izgled dobila je 1909./1910. godine. U oltaru se nalazi sveti ćivot(kovčeg) sa delom moštiju drugog srpskog arhiepiskopa Sv.Arsenija Sremca.

tornjevi-saborne-crkve-i-katolicke-crkve-svetog-trojstva
Saborna i Katolička crkva, foto S.T.Graovac

KATOLIČKA CRKVA

U stilu baroka, odmah uz Sabornu crkvu, smeštena je Katolička crkva Svetog Trojstva. Crkva je podignuta 1768.godine na mestu nekadašnje benediktinske bazilike.

KARLOVAČKA GIMNAZIJA

Najstarija srpska gimnazija nastala 1791. godine, kao jedan od najznačajnijih prosvetno – kulturnih objekata srpskog naroda.  U starom zdanju Latinske škole gimnazija je radila do 1891. godine, kada je donacijom braće Anđelić podignuta nova zgrada. U čast svojim donatorima, na ulazu u zgradu gimnazije nalazi se spomen tabla braći Anđelić. Karlovački đaci bili su mnogi učeni ljudi. Neki od njih su Josif Rajačić, Jovan sterija popović, Branko Radičević, Đorđe Natošević, Milan Jovanović Batut……  U okviru gimnazije danas se nalazi Spomen biblioteka sa 18.198 knjiga, kao svojevrsni spomenik kulture.

karlovacka-gimnazija
Karlovačka gimnazija, foto S.T.Graovac

ČESMA ČETIRI LAVA

Jedna od prvih asocijacija Sremskih Karlovaca je upravo česma Četiri lava. Nastala je 1799. godine u čast prvog završenog vodovoda u Sremskim Karlovcima. Više puta je obnavljana i  restaurirana, a na  današnje mesto postavljena je 1903. godine. Legenda kaže ko jednom popije vodu sa ove česme vratiće se u Sremske Karlovce i tu se i venčati.

cesma-cetiri-lava
Česma Četiri lava, foto S.T.Graovac

MAGISTRAT

Zdanje koje je nastalo u periodu od 1806. do 1811. godine, sa čijeg balkona je maja 1848. godine, patrijarh Josif Rajačić proglasio osnivanje Srpske Vojvodine. Svoju ulogu upravne zgrade, Magistrat je zadržao do danas. U ovom objektu smeštena je uprava Opštine Sremski Karlovci , kao i konzulat Crne Gore.

magistrat
Magistrat, foto S.T.Graovac

BOGOSLOVIJA

Prvu bogosloviju u Srbiji, osnovao je karlovački mitropolit Stefan Stratimirović 1794. godine u Sremskim Karlovcima, poznatu kao Karlovačka bogoslovija. Ova bogoslovija imala je značajnu ulogu u obrazovanju pravoslavnog sveštenstva u Ugarskoj državi. Bogoslovija je postojala sve do početka Prvog svetskog rata, kada su je Ugari zatvorili. Posle rata Bogoslovija i crkveni presto sele se u Beograd, gde se osniva Bogoslovski fakultet.

Karlovačka bogoslovija ponovo nastavlja sa radom 1964. godine pod imenom Sveti Arsenije Sremac. Od tog vremena bogoslovija je smeštena u velelepnom zdanju koje je 1902. godine podignuta pod patronatom patrijarha Georgija Brankovića kao zdanje Crkveno-narodnih fondova. Patrijarh je iz sopstvenih sredstava 1903.godine podigao bogoslovski seminar(internat) čime je rešio školovanje mladih sveštenika koji su dolazili iz unutrašnjosti.

bogoslovija
Bogoslovija Sveti Arsenije Sremac, foto S.T.Graovac

STEFANEUM

Za potrebe đaka bogoslovije, koji su se školovali donacijom mitropolita Stefana Startimirovića, osnovan je internat, kasnije nazvan Stefaneum. Nakon Drugog svetskog rata, objekat je oduzet crkvi, da bi ponovo bio vraćen 2008.godine i od tada ovde se nalazi „Institut srpskog naroda“.

Nakon šetnje i upoznavanja istorije Sremskih Karlovaca, možete se okrepiti u nekom od lokalnih restorana, odmarati na klupama ili vreme iskoristiti za kupovinu kuglofa, bermeta, magneta , kao autentičnih suvenira ove varoši.

KAPELA MIRA

Nakon kraćeg odmora prošetajte se do mesta gde je zaključen čuveni Karlovački mir 1699. godine. Te godine na inicijativu oslabljene Turske, sastale su se sile Hrišćanske alijanse(Habsburzi, Poljska, Rusija, Venecija) sa jedne i Turska sa druge strane, uz posredovanje Engleske i Holandije. Za potrebe ovog sastanka sagrađena je drvena većnica, sa  četiri identična ulaza kroz koja su istovremeno ulazile sve četiri strane. Kako bi svi imali istu važnost, na ovim pregovorima, prvi put je u istoriji pregovaranja korišćen okrugli sto. Godine 1710. na ovom mestu podignuta je Kapela mira, koja je srušena i zamenjena novom 1817. godine. Današnja Kapela je mesto povremenih službi rimokatoličke crkve i mesto turističkih posetilaca.

Predlažem Vam da obilazak Sremskih Karlovaca završite obilaskom Dvorske Bašte.

dvorska-basta-ulaz Nekadašnja Botanička bašta nastala je u vreme patrijarha Rajačića, koju su činile retke i zaštićene biljke koje su donosili  čuveni Srbi i karlovački đaci. Današnja bašta se prostire na 7,29ha, sa 115 biljnih vrsta i predstavlja spomenik pod zaštitom prirode. Ovde ćete imati priliku da na samo 500m od centra varoši uživate u oazi prirode, cvrkutu ptica, Staržilovačkom potoku, drvenom mostiću.

dvorska-basta-mosticZa promenu srešćete mlade ljude kako uživaju u čitanju knjiga. Pronaći ćete savršeno mesto za opuštanje, smirivanje misli i sumiranje utisaka proteklog dana. A kada se nahranite obiljem boja, mirisom vazduha i zvukom tišine, prošetajte se do gornjeg dela bašte gde Vas očekuju sportski tereni i igralište za decu.

Ovog septembra, kako i legenda predviđa, vratili smo se u Karlovce, ali se nismo venčali … u Karlovcima. Obavili smo to na jednom sličnom mestu. A u Karlovce smo došli po energiju, jer krenuli smo u prvi razred i biće nam preko potrebna. Ubacivanje  novčića kod Četiri lava i zamišljanje prve želje, trčanje kroz šuškavo lišće, pitanja o šišarkama….

wp_20160911_17_02_04_pro
Šišarka, foto S.T.Graovac

Neprocenjivo.  Neverovatno kako vreme brzo prolazi i kako nam klinci brzo rastu. Uživajte u svakom trenutku i putujte sa njima, tu do susednog mesta, parka, muzeja. Srbija ima puno lepih mesta za obilazak, a Vi – samo budite tu, osvestite  trenutak  i uživajte i …. samo  će Vam se reći 🙂

Da li zbog Karlovaca, trudničkih hormona ili prvoseptembarskog stresa , emocije su uvek neopisivo jake. Dođite, vidite i procenite sami.

Mi smo obilazak završili ovde. Ali Karlovci imaju mnogo toga da Vam ponude : Stražilovo, Dunav, vidikovac, staru apoteku, Gornju i Donju crkvu, muzej meda, vinarije, čuveni Grožđenbal, Festival Kuglofa, tamburaše i sremačke gurmanluke ….